Zlatni čaj kamilica

Kamilica (Matricaria chamomilla) je biljka iz porodice Asteraceae i jedna od najpoznatijih lekovitih biljaka prisutna u skoro svakom domaćinstvu. Najlekovitiji su cvetovi sakupljeni u glavičaste cvasti.

Upotreba čaja  od ove biljke biljke ogleda se u lečenju želudačno-crevnih bolesti (gastritis, entertis, nadimanje, grčevi, kolitis), neurodepresija i oboljenja materice.

Spolja se upotrebljava protiv upala kože i sluzokože, za inhalaciju, spravljanje biljne kupke. Poseduje dobra antibakterijska, antivirusna i fungicidna dejstva.

Kategorija: Ознаке: , , , , ,

Kamilica – Priprema

Odmeriti jednu čajšiku® cveta kamilice, zatvoriti poklopac i pokvasiti je ispod mlaza hladne vode (ovo je važno da bi ćelijske opne popucale i više se aktivnih komponenti oslobodilo, takođe se na ovaj način sprečava isplivavanje najsitnih čestica i njihovo plutanjenje po površini.) Čajšiku spustiti u 200ml prokuvane i tople vode. Nakon 5-10 minuta piti jednu šolju tri puta dnevno. Ne postoje ograničenja kod dužine konzumiranja čaja kamilice.

Doziranje

infuz 1-1.5g 3-4 puta dnevno

inhalacija 2-3g 5-10min

Aktivne supstance i mehanizam lekovitog dejstva

Aktivne supstance kamilice

hamazulen, alpha-bisabolol, flavonoidi, and umbeliferon

apigenin-7-glucoside, luteolin, terpen, herniarin, matricin, hamazulen, (-)-alpha-bisabololoksidi A and B, (-)-alpha-bisabolol, patuletin, umbeliferon, kvercetin, miricetin, rutin i spiroetri)

Antiinflamatorni efekat kamilice

Više sastojaka kamilice ( apigenin-7-glucoside, luteolin, terpen, herniarin, matricin, hamazulen, (-)-alpha-bisabololoksidi A and B, (-)-alpha-bisabolol, patuletin, umbeliferon, kvercetin, miricetin, rutin i spiroetri) imaju dokazane antiinflamatorne osobine. Većina studija je dokazala da je ekstrakt u celosti snažnijeg dejstva od svojih izdvojenih komponenti. (Patel, D., Shukla, S., and Gupta 2007)

Mehanizam dejstva: In vitro, ekstrakt kamilice inhibira ciklooksienazu i lipooksigenazu, a time i prostaglandine i leukotriene.( Hormann H and Korting H 1994)

Antimikrobni efekat kamilice

Rezultati in vitro studija su ohrabrujući. Najzaslužniji za antimikrobni efekat je bisabolol. On u kombinaciji sa luteolinom, kvercitinom i apegininom imaju dokazane baktericidne i fungicidne efekte.( Wagner, H., Proksch, A., Riess-Maurer, I., Vollmar, A., Odenthal, S., Stuppner, H., Jurcic, K., Le Turdu, M., and Fang, J.1985) (Berry M 1995).

Dve studije su pokazale da su gram pozitivne bakterije bile osetljivije od gram negativnih na dejstvo ulja kamilice.( Aggag, M. E. and Yousef, R. T. 1972). Najjači efekat ulje je imalo na sojeve: Staphylococcus aureusStreptococcus mutans, and Streptococcus salivarius; Bacillus megatheriumLeptospira icterohaemorrhagiae, i Trichomonocidalnu bakterijsku aktivnost (Cinco M, Banfi E, Tubaro A, 1983.) Dokazana je i delimična aktivnost na gljivicu Candida albicans.

Interesantan je i podatak da je ulje kamilice u potpunosti inhibiralo rast soja B Streptococcus-a. Dve dodatne in vitro studije su pokazale da ekstrakt kamilice usprečava bakterije Helicobacter pylori (Annuk, H., Hirmo, S., Turi, E., Mikelsaar, M., Arak, E., and Wadstrom, T1999.) i više sojeva Escherichia coli. (Turi, M., Turi, E., Koljalg, S., and Mikelsaar, M. , 1997.) Isparljivi vodeni ekstarkti pokazali su snažan antibakterijski efekat na Bacillus subtilis in vitro.

Hamazulen, alpha-bisabolol, flavonoidi, and umbeliferon imaju antifungalna svojstva na Trichophyton mentagrophytes andTrichophyton Rubrum.( Suganda, A. G., Amoros, M., Girre, L., and Fauconnier, 1983)

Efekti kod neoplazmi kamilice

Antineoplastični efekat apigenina je ispitivan na životinjama gde je dokazano da izrazito apsorbuje UV svetlo. (Li, B., Robinson, D. H., and Birt, D. F.  1997.) Apigenin suprimira 12-O-tetradecanoyl-phorbol-13-acetat indukovan rast tumora na koži miša , pretpostavlja se usled inhibicije protein kinaze C  azulen inhibira sukcinodehidrogenazu tumorskih ćelija još potentnije od dejstva zelene frakcije. ( Barton H. ,1959)

Seskviterpenoidi, nobilin, and njegovi epoxy- and dehydro- derivati su pokazali antitumorku aktivnost na ljudskim ćelijama in vitro.

Antioksidantni efekat kamilica

Kamilica pokazuje umerenu antioksidantnu aktivnost in vitro (McKay, D. L. and Blumberg, J. B.2006), najviše zahvaljujući sastojku apigeninu, koji ujedno pokazuje antiinflamatorne osobine

Anksiolitički efekat kamilica

Kamilica pokazuje u određenoj meri anksiolitičke efekte. (McKay, D. L. and Blumberg, J. B.2006)

Efekat na kostima

Ekstrakt biljaka Matricaria chamomileSideritis euboeaSideritis clandestinePimpinella anisum ima dejstvo protiv osteoproze i to usled SERM (selective estrogen receptor modulators) osobine. (Kassi, E., Papoutsi, Z., Fokialakis, N., Messari, I., Mitakou, S., and Moutsatsou, P. 2004).

Smeša je stimulisala osteoblastičnu diferencijaciju ćelija i pokazala antiestrogeni efekat na ćelije raka dojke, bez propratnih proliferativnih efekata na cervikalni adenokarcinom.

Efekat na srčani mišić

Apigenin može da poveća atrijalni otkucaj srca kod pacova.( Lorenzo, P. S., Rubio, M. C., Medina, J. H., and Adler-Graschinsky 1996) Apigenin relaksira torakalnu aortu jer umanjuje ulaz jona Ca2+ i kroz voltažne- i kroz receptorske kalciumske kanale, pokazano u studiji na životinjama. Doza od 0.2mL/kg je već pokazivala hipotenzivni efekat, kao i smanjenje srčanog i plućnog pritiska.( Ikram, M.  1980)

Efekat na Cytochrome P450

Sirovi ektrakt kamilice je pokazao inhibiciju četiri enzima cytochroma P450 (CYP1A2, CYP2C9, CYP2D6 i CYP3A4), s tim da je CYP1A2 bio osetljiviji od ostalih izomera. Za ovakvo dejstvo zaslužni su hamazulen, cis-spiroetar and trans-spiroetar. Snažno inhibiraju enzyme, a veoma su aktivni i prema CYP3A4. CYP2C9 i CYP2D6 su bili u manjoj meri blokirani. (Ganzera, M., Schneider, P., and Stuppner, H 2006)

Gastrointestinal efekat

In vitro, alpha-bisabolol može da inhibira indukciju ulceracije indometacinom, stresom ili etanolom.( Szelenyi, I., Isaac, O., and Thiemer, K. 1979)

U studiji sa pacovima, bisabolol (iz kamiličinog ulja, chamomile oleum),uziman oralno u dozama  0.8mg/kg i 80mg/kg, uspeo je da zaštiti sluznicu želuca od indukovane toksičnosti acetilsalicilne kiseline u dozi od 200mg/kg. Cis-spiroetar takođe ima antiulcerativnu aktivnost. Intraperitonealno unošenje f-apigenina značajno smanjuje tranzitno vreme sadržaja u crevima miševa. Apigenin (12.5-50mg/kg) je smanjio dijareju indukovanu ribljim uljem. Alpha-bisabolol je umanjio proteolitičku aktivnost 50% pepsina. U studiji na pacovima ekstrakt cveta biljke Matricaria recutita je značajno umanjio brzinu gastričnog tranzita (Capasso, R., Savino, F., and Capasso, F. 2007)

Hepatični efekat

Ulje kamilice može pojačati ekskreciju žuči kao i koncentraciju samog holesterola u bilijarnoj tečnosti. Ovo je dokazano nakon oralnog davanja 0.1mL/kg mačkama i psima. Sposobnost da  ispariva jedinjenja kamilice regenerišu jetru kod pacova kojima je odstranjen deo tkiva je pripisan u najvećem delu azulenima.

Primećen je porast oksidativne fosforilacije u mitohondrijama ćelija jetre ispitivanih pacova. (Thiemer V, Stadler R, and Isaac O 1973)

Hipoglikemički efekat

Flavonoid glukozid hamaemelosin, je in vivo po hipoglikemičkoj aktivnosti jednak 3-hydroxy-3-methylglutaričnoj kiselini (HMG). (Konig, G. M., Wright, A. D., Keller, W. J., Judd, R. L., Bates, S., and Day, C.1998)

Efekat na bubrege

Ulje kamilice smanjuje koncentraciju uree u krvi kod zečeva kojima je eksperimentalno indukovano uremičko stanje.( Grochulski, A. and Borkowski, B. 1972.)

U studiji sa pacovima biljna kombinacija u kojoj je i i cvet kamilice značajno je pokazivala diuretički efekat, čak veći od suspenzije hidrohlortiazida. (Masteikova, R., Klimas, R., Samura, B. B., Savickas, A., Samura, B. A., Belaij, S. I., Samura, I. B., Rabiskova, M., Chalupova, Z., and Bernatoniene, J. 2007.)

Sedativni efekat

Tokom studije koja je pratila efekte kamilčnog ekstrakta na srčani mišić primećeno je da je 10 od 12 ispitanika zaspalo ubrzo nakon ispijanja čaja kamilice. Međutim malo je dokaza koji bi mogli da direktno dovedu u vezu i dokažu ovaj efekat. (Gould, L., Reddy, C. V., and Gomprecht, R. F. 1973)

U studiji na miševima primećeno je da je apigenin ligand za benzidiazepinske receptore i pokazuje umeren sedirajući efekat. (Viola, H., Wasowski, C., Levi, de Stein, Wolfman, C., Silveira, R., Dajas, F., Medina, J. H., and Paladini, A. C.  1995)

Za razliku od diazepama  hrizin i apigenin ne izazivaju gubitak pamćenja. Liofilizirani infuz kamilice primenjen peritonealno miševima pokazuje depresivni efekat na CNS. (Della Loggia R, Traversa U, Scarcia V, 1982)

U studiji in vitro  etanolni ekstrakt cveta kamilice se selektivno vezivao za 5-HT(4) receptore. (Simmen, U., Kelber, O., Okpanyi, S. N., Jaeggi, R., Bueter, B., and Weiser, D. 2007)

Spazmolitički efekat

Alfa-Bisabolol i apigenin se smatraju spazmoilticima. 10mg  Apigenina smanjjuje spazam u srazmeri  sa 1mg papaverina. Flavonoidi and kumarini su relaksanti mišićne muskulature, gde kumarini, herniarin i umbeliferon imaju manju aktivnost miorelaksanta. (Carle R and Gomaa K. 1992)

Više studija je pokazala i veću relaksaciju glatke musculature kod izomera cis-spiroetra. (Holzl, J., Ghassemi, N., and Hahn, B. 1986)

Zabeleženo je poajčanje tonusa uterusa pri oralnom davanju vodenog ekstrakte kamilice zamorčićima i zečavima u koncentraciji 1-2mg ekstrakta/cm3. Farnezol je pokazao sedativna i spazmolitička dejstva in vitro. (Shipochliev, T 1981)

Farmakokinetika

Biljni čaj je davan pacovima da bi se posmatrala njihova hepatična aktivnost na metabolizam faze I i II. Metabolizam preko CYP1A2  je značajno bio smanjen (p<0.05) čak 39%; s druge strane  na glutation-s-transferazu, CYP2D i CYP3A nije bilo uticaja. Metabolizam preko CYP3A4 se može očekivati kod kamilice, kao što je primećeno in vitro. (Maliakal, P. P. and Wanwimolruk, S 2001)

Sastav metabolita kamilice koji se ekskretuju urinom je veoma raziličita kod ispitanika. Ekskrecija hipurae i glicina je bila povećana kod nekih ispitanika, dok je ujedno primećeno smanjenje kreatinina. Metaboliti su nađeni u urinu i do dve nedelje nakon unosa čaja. (Wang, Y., Tang, H., Nicholson, J. K., Hylands, P. J., Sampson, J., and Holmes, E. 2005)